2008-09-02 00:00:00

Narona - hod po iskopinama

Na kratkom, ali slatkom putovanju okupile su se predstavnice naše gimnazije kako bi posjetile postav prvog in situ muzeja u Hrvatskoj, Arheološkog muzeja Narona. Uz moderan način izlaganja arheoloških lokaliteta izloženih na prvotnom položaju, imale smo priliku pogledati ostatke 15 kipova rimskih careva i drugih pripadnika carske obitelji, koji ujedno čine i osnovu muzejskog postava. Muzej sačinjava oko 900 nalaza (nakit, statue, keramika, novac, staklo ...) s različitih lokacija u Naroni, a datiraju od 2. stoljeća pr. Kr. do 15. stoljeća po. Kr.

 

U subotu 30. kolovoza održan je stručni skup profesora povijesti Splitsko – dalmatinske županije u vidu terenske nastave. Pod vodstvom naše drage profesorice i kolegice Ninočke Knežević imali smo prigodu posjetiti jedinstveni Arheološki muzej u Hrvatskoj. Osim povjesničara, pridružile su nam se i predrage kolegice kojima ovo možda nije struka, ali su ljubiteljice putovanja, druženja i edukacije – Maja Antolić, Irma Soldo i Marina Goreta.

 

 

Došavši u Vid, selo udaljeno otprilike 4 km od Metkovića, stupili smo nogom na ostatke antičke Narone, nekadašnjeg trgovačkog grada.

 

 

Grad je nekoć bio omeđen gradskim bedemima čije ostatke i danas možemo vidjeti, a koji su se sa vrha brežuljka spuštali do obala rijeke Naron i obuhvaćali površinu od oko 25 hektara. Prvi doticaji s Rimom vezani su uz rimski vojni prodor na istočnu Jadransku obalu, odnosno prvi ilirski rat 229. g. pr. Kr.. U to vrijeme Narona je bila uporište rimskoj vojsci za ratove protiv ilirskog plemena Delmata. Nakon burne prošlosti, uzdizanja na rang rimske kolonije, osnivanja biskupije, te prestanka života u 7. stoljeću, mjestašce Vid oživljava u 18. stoljeću, da bi 20. stoljeće konačno dovelo do arheoloških istraživanja i gradnje muzeja na mjestu antičkog hrama posvećenog Augustu, otkrivenog 1995. i 1996.godine (otud i naziv Augusteum). Iako malo, mjesto je bogato arheološkim nalazima, od kojih mnogi još čekaju da budu pronađeni. 

Neke od fotografija možete pogledati u prilogu.


IV. gimnazija Marko Marulić Split