EU, DEZINFORMACIJE – I ZAPADNI BALKAN
Ovog smo četvrtka sudjelovali u online razgovoru međunarodnog karaktera jer je uz hrvatskog europarlamentarca Tonina Piculu gostovao i Jaume Duch Guillot, glasnogovornik i od 2007. godine generalni direktor komunikacija Europskog parlamenta. Tema je bila EU, dezinformacije i Zapadni Balkan. I ovaj put su učenici - junior ambasadori Škola ambasadora Europskog parlamenta imali priliku gostima postavljati pitanja u vezi najavljene teme.
Tijekom razgovora postavljeno je pitanje jesu li do sada usvojeni EU mehanizmi adekvatni za nošenje s izazovima 21. stoljeća na koje nailazi EU, kao npr. krizno upravljanje COVID krizom, Brexit-om, migrantskom krizom… i zaključeno da postoji snažna politička volja za rješavanjem nastalih kriza.
I pitanje širenja EU na Zapadni Balkan bilo je neizbježno pitanje jer je EU svjesna važnosti svog susjedstva i međusobne ovisnosti pa je uvela i novu metodologiju pregovaranja s novim potencijalnim članicama. Upravo je na Zagrebačkom summitu ovih dana donesena Deklaracija koja naglašava potrebu regionalne suradnje i rješenje bilateralnih sporova. Suradnja između EU i Zapadnog Balkana će se pojačati i u reakciji na hibridne aktivnosti i dezinformacije koje dolaze iz trećih država kojima je, kako stoji u Deklaraciji, “cilj podrivati europsku perspektivu regije“. Naglašena je važnosti integracije Hrvatske koja neće biti kompletna dok ne budemo imali na svojim granicama EU članice zbog, između ostalog, važnosti održavanja ekonomske suradnje, pitanja sigurnosti… Širenje EU na Zapadni Balkan donosi i pitanje može li ovakva EU donijeti na Zapadni Balkan vladavinu prava i demokratizaciju, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, spolnu jednakost, zaštitu prava manjinskih skupina… i je li sposobna stabilizirati Zapadni Balkan.
Zbog suvremenih i brzih načina širenja dezinformacija, pitanje dezinformacija danas je aktualnije nego ikad, makar je dezinformiranja s određenom svrhom bilo oduvijek. Dezinformacije su velik problem jer dolaze s namjerom i imaju svoj izvor koji osmišljava strategiju kojom može nauditi demokraciji, vladavini prava i poljuljati povjerenje građana u institucije i vrijednosti a u konačnici i u ovaj zajednički europski projekt. Osobito u vrijeme krize, npr. trenutne COVID krize, dezinformacije mogu imati fatalne učinke. Stoga je od izuzetne važnosti provjeravati izvore informacija koje primamo, osobito preko Internetskih platformi koje se najčešće služe u svrhu dezinformiranja kroz razne oblike FAKE NEWS-a, npr. javljanjem „stručnjaka“ sa svojim stručnim mišljenjem o nekoj temi ili šaljivim sadržajima koje olako prihvaćamo i širimo dalje ili emotivnim porukama koje utječu na mišljenje ljudi i iracionalno donošenje odluka zbog snažnog utjecaja emocija.
Mladi ljudi, a i svi ostali, ovom su prilikom pozvani na nužno provjeravanje točnih objava na službenim i javnim stranicama te izvora iz kojih dolaze informacije kako bismo bili sigurni u njihovu vjerodostojnost.
IZBORNA PiG
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Info prosvjeta |
Lokalna samouprava |
Popis učeničkih domova |
Za maturante |
• Sveučilište u Splitu |
• Sveučilište u Zagrebu |
• Sveučilište u Rijeci |
• Sveučilište u Osijeku |
• Sveučilište u Zadru |
• Sveučilište u Dubrov... |
• Portal za maturante |
• E-usmjeravanje |